OSLOBODIMO MOĆ ZNANJA DA ZAUSTAVIMO NAJVEĆEG SVJETSKOG UBOJICU: KARDIOVASKULARNU BOLEST

Svjetski dan srca podsjetnik je svima diljem svijeta da se brinu o svom srcu. Ovogodišnja kampanja usmjerena je na ključni korak: upoznajmo svoja srca!

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE JE KLJUČNO ZA BRIGU O ZDRAVLJU SRCA

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su ubojica broj jedan u svijetu; godišnje uzrokuju više od 18,6 milijuna smrti godišnje.

Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile (vene i arterije). Više ljudi u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti nego od bilo kojeg drugog uzroka. Od tih smrti, 85% je uzrokovano koronarnim bolestima srca (npr. srčanim udarima) i cerebrovaskularnim bolestima (npr. moždanim udarima) i uglavnom pogađa zemlje s niskim i srednjim prihodima. Jeste li znali da je vaše srce veličine vaše šake i najjači mišić u vašem tijelu? Počelo je kucati otprilike tri tjedna nakon što ste začeti. U 70 godina života Vaše će srca otkucati dvije i pol milijarde puta. Iako impresivno i snažno, vaše srce također može postati ranjivo zbog čimbenika rizika poput pušenja, dijabetesa, kolesterola, nezdrave prehrane ili života s visokim krvnim tlakom. Vaš kardiovaskularni sustav također može biti oslabljen zbog već postojećeg srčanog oboljenja i drugih fizioloških čimbenika, uključujući hipertenziju ili visok kolesterol u krvi.

BRIGA O SRCU POČINJE RAZUMIJEVANJEM RIZIKA!

Mnogi su čimbenici rizika povezani s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki se čimbenici, poput dobi, spola i obiteljske anamneze ne mogu promijeniti, dok su drugi promjenljivi, poput tjelesne aktivnosti, prehrane, pušenje ili konzumacije alkohola. Ako imate neki od čimbenika rizika nećete nužno razviti kardiovaskularnu bolest, no što više rizičnih čimbenika imate veća je i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je važno poznavati ove rizike i na vrijeme ih ukloniti ili smanjiti.

KOLESTEROL

Naša jetra proizvodi kolesterol koji je neophodan za proizvodnju hormona i spojeva koji su potrebni našem tijelu. Kako se kolesterol u hrani povećava, višak može uzrokovati sužavanje arterija i blokiranje protoka krvi, što dovodi do koronarnih i drugih bolesti. Samo analiza krvi može nam odrediti razinu kolesterola.

Procjenjuje se da povišeni kolesterol uzrokuje 2.6 millijuna smrti (4,5% od ukupnog broja) i povezan je sa srčanim bolestima i moždanim udarom. Kada se kolesterol nakuplja u našim arterijama nastaje kolesterolski plak.

DOBAR, LOŠ..
Kolesterol se sastoji od lipoproteina visoke gustoće (HDL) i lipoproteina niske gustoće (LDL), a omjer dobrog prema lošem važan je za nastanak bolesti srca, dijabetes i moždani udar. Lipoproteini niske gustoće (LDL) su prijenosno sredstvo preko kojeg kolesterol putuje tijelom. Previše se može formirati u plakove koji sužavaju arterije, blokiraju protok krvi ili se čak raspadaju i dovode do srčanog ili moždanog udara. Dobri HDL skuplja kolesterol iz cijelog tijela i vraća ga u jetru na eliminaciju.

Sve smjernice ukazuju na potrebu za održavanjem zdrave tjelesne težine, integraciju tjelovježbe u naš stil života i prestanak pušenja kao neke od ključnih koraka za ograničavanje utjecaja neuravnoteženog kolesterola. Naše prehrambene navike izravno su povezane s rizikom od srčanih bolesti. Lijekovi kao što su statini mogu pomoći u kontroli viška kolesterola i njegovih potencijalno štetnih učinaka. Način života i genetika također igraju ulogu pa je informiranje o čimbenicima rizika važan prvi korak.

Kolesterol nije jedina masna tvar na koju treba paziti: i razina triglicerida može biti visoka zbog prekomjerne konzumacije masti i šećera te vremenom isto tako može dovesti do sužavanja arterija. HDL i LDL su dakle važan dio priče o masnim tvarima u tijelu, ali ne i jedini. Krvni testovi koji određuju naš omjer HDL-a i LDL-a daju važne informacije o razinama triglicerida.

ŠEĆERNA BOLEST

Šećerna bolest (dijabetes) je velika globalna prijetnja zdravlju. Pogađa 1 od 11 odraslih… 425 milijuna ljudi u svijetu.

Ljudi koji žive sa šećernom bolesti imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti i umrijeti od kardiovaskularnih bolesti. Šećerna bolest je velika globalna prijetnja zdravlju; pogađa 1 od 11 odraslih; 425 milijuna ljudi s predviđanjem da će ukupna brojka porasti na 629 milijuna do 2045. godine. Šećerna bolest tipa 2 čini približno 90% svih ljudi s dijabetesom. Svi oni koji žive sa šećernom bolesti izloženi su povećanom riziku od KVB, zbog čega je prevencija nastanka KVB glavni prioritet.

Zašto je kod ljudi sa šećernom bolesti dvostruko veća vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar od odraslih bez dijabetesa? šećerna bolest može oštetiti vaše krvne žile i živce osobe sa šećernom bolesti tipa 2 također mogu imati visok krvni tlak, visok kolesterol ili prekomjernu tjelesnu težinu. To povećava šanse za dobivanje bolesti srca što dulje živite sa šećernom bolesti, veći je rizik od bolesti srca i moždanog udara

Za odrasle u dobi od 60 godina, šećerna bolest tipa 2 i kardiovaskularna bolest skraćuju životni vijek u prosjeku za 12 godina.

o KVB i šećernoj bolesti tipa 2
Šećerna bolest je metabolički poremećaj karakteriziran visokom razinom šećere u krvi, inzulinskom rezistencijom i relativnim nedostatkom inzulina. Dugoročne komplikacije visokog šećera u krvi uključuju bolesti srca, moždane udare i dijabetičku retinopatiju, što može rezultirati sljepoćom, zatajenjem bubrega i slabim protokom krvi u udovima koji mogu dovesti do amputacija.

Oni koji žive sa šećernom bolesti tipa 2 imaju dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti od bolesti srca i moždanog udara u usporedbi s osobama bez šećerne bolesti. Procjenjuje se da na globalnoj razini čak 212,4 milijuna ljudi ili polovica svih osoba u dobi od 20 do 79 godina sa šećernom bolesti nije svjesno svoje bolesti, a sve te osobe imaju povećani rizik od KVB.

Zbog sveg navedenog izuzetno je važna prevencija KVB kod osoba sa šećernom bolesti, te pridavanje posebne pozornosti čimbenicima rizika od KVB kao što su pušenje, hipertenzija i lipidi u krvi.

KVB & UPOTREBA DUHANA

U Svijetu je više od 1 od 10 kardiovaskularnih smrti uzrokovano pušenjem. Otprilike 1,2 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovano je izlaganjem pasivnom pušenju.

Duhan uzrokuje oko 6 milijuna smrti godišnje i predstavlja veliki rizik za razvoj srčanih bolesti – to je također rizik koji se može spriječiti. Otprilike 1,2 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovano je izlaganjem pasivnom pušenju.

UTJECAJ DUHANA
Bolesti pluća i rak povezani su s pušenjem duhana, ali jeste li znali da pušenje također povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti (KVB) ili bolesti srca? Žene pušači imaju 25% veći rizik od srčanih bolesti nego muškarci pušači.

Pušenje je vodeći čimbenik rizika za nastanak KVB (npr. ishemijska bolest srca koja sužava srčane arterije i cerebrovaskularne bolesti) koji se može spriječiti.

Nedužni promatrači također su u opasnosti: gotovo 6 milijuna ljudi umre od pušenja ili izloženosti pasivnom pušenju, što čini 6% žena i 12% muškaraca u svijetu svake godine.

Pušenje ili žvakanje duhana oštećuje krvne žile, privremeno povisuje krvni tlak i smanjuje toleranciju na tjelovježbu. Smanjenjem količine kisika koju naša krv može nositi, uporaba duhana povećava rizik od krvnih ugrušaka koji također mogu dovesti do moždanog udara i iznenadne smrti. Rizik od nefatalnog srčanog udara povećava se za 5,6% za svaku popušenu cigaretu, čak i kod samo jedne do dvije cigarete dnevno!

Duhanski proizvodi uključuju različite oblike (na primjer, lule, cigare, duhan za vodenu lulu), a svi su oblici štetni. Evo nekoliko činjenica o korištenju duhana: svijest o povezanosti pušenja i kardiovaskularnih bolesti i dalje je niska u mnogim dijelovima svijeta. više od 80% od 1,3 milijarde svjetskih korisnika duhana živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. više od 80% smrti odraslih uzrokovanih pasivnim pušenjem uzrokovano je bolestima srca. u većini ispitanih zemalja diljem svijeta većina pušača želi prestati pušiti. prestanak pušenja u godinama još uvijek se isplati: među pušačima koji su prestali pušiti u dobi od 66 godina, muškarci su dobili do dvije godine života, a žene do 3,7 godina.

PRESTANAK PUŠENJA: PREDNOSTI

Trenutačne i dugoročne koristi od prestanka pušenja uključuju normalizaciju krvnog tlaka i otkucaja srca, uštedu kućanstva i smanjenje pasivnog pušenja za sve, osobito za ranjive skupine – djecu i trudnice. Na primjer, nakon godinu dana, rizik od koronarne bolesti srca je otprilike upola manji od rizika pušača, a nakon 15 godina rizik od koronarne bolesti srca jednak je riziku nepušača.

Izvor:https://www.kardio.hr/2023/07/04/svjetski-dan-srca-2023/

Risk Factors

prevela i priredila: izv.prof.prim.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Shopping Cart
Scroll to Top